|
Šta je Komisija za ljudska prava?
Komisija za ljudska prava je slijednik Doma za ljudska prava, pravno tijelo uspostavljeno po
Aneksu 6 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum).
Dom za ljudska prava je imao mandat da razmatra navodna i očigledna kršenja ljudskih prava kako je to predviđeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima, i navodnu i očiglednu diskriminaciju u uživanju prava i sloboda predviđenih u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih i 15 drugih međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku uz Aneks 6. Dom je primao prijave koje se tiču povreda ljudskih prava direktno od svake strane potpisnice Aneksa 6 ili od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe osoba koje tvrde da su žrtve povrede koju je počinila neka od Strana ili koji nastupaju u ime navodnih žrtava koje su preminule ili nestale.
Mandat Doma je prestao 31. decembra 2003. godine. U skladu sa Sporazumom između strana u skladu sa članom XIV Aneksa 6., potpisanog 22. i 25. septembra 2003. godine i u januaru 2005. godine, Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine je formirana sa mandatom da odluči po prijavama koje je primo Dom do 31. decembra 2003. godine
Ko može podnijeti prijave Komisiji?
Komisija nije ovlaštena da prima nove prijave. Mandat Komisije podrazumijeva samo riješavanje predmeta koje je Dom primio do 31. decembra 2003. godine.
Ko su članovi Komisije?
Komisija se sastoji od pet članova. Tri člana čine domaći članovi Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu koje je predsjednik Ustavnog suda imenovao u skladu sa Sporazumom od 22. i 25. septembra 2003. godine. Dva preostala člana, svojom odlukom, određuje Ustavni sud iz reda sudija Ustavnog suda koje biraju zakonodavna tijela entiteta prema članu VI/1(a) Ustava Bosne i Hercegovine. Predsjednik Komisije je gosp. Miodrag Pajić, dok je gosp. Mehmed Deković potpredsjednik Komisije. Treći stalni član je gosp. Želimir Juka. Imenovani članovi su svi istaknuti pravnici koji daju svoj doprinos Komisiji širokim spektrom iskustva iz različitih oblasti uključujući sudsku, akademsku, privatnu pravnu praksu, upravu i politiku te međunarodnih standarda za zaštitu ljudskih prava.
Koji su kriteriji za usvajanje ili odbijanje prijave?
Komisija primjenjuje istu pravnu osnovu kao i Dom.
Po uslovima iz Aneksa 6, Komisija mora odlučiti da li će usvojiti ili odbaciti prijavu, uzimajući u obzir nekoliko kriterija navedenih u članu VIII. Ti kriteriji uključuju slijedeće: (a) da li postoje djelotvorni pravni lijekovi i da li je podnosilac prijave pokazao da ih je iscrpio, i da je prijava Komisiji podnesena u roku od šest mjeseci od datuma donošenja konačne odluke; (b) da li je prijava u suštini ista kao stvar koju je Dom odnosno Komisija već ispitivala; (c) da li je prijava nespojiva sa Sporazumom o ljudskim pravima, potpuno neosnovana, ili predstavlja zlouporabu prava na žalbu; i (d) da li se prijava tiče stvari koja je trenutno pred nekim drugim međunarodnim tijelom za ljudska prava ili drugom Komisijom uspostavljenom Općim okvirnim sporazumom.
Koja su pravila procedure Komisije?
Pravila procedura Komisije, kao i Doma, slijede model Evropskog suda za ljudska prava. Osim ako Komisija na samom početku ne odluči da je prijava neprihvatljiva ili se mora brisati, Komisija upućuje zahtjev aplikantu da dostavi svoje komentare kao i tuženoj strani. Komisija onda raspravlja i odlučuje po predmetu. Takođe, Komisija može odlučiti da održi javnu raspravu kako bi obezbijedila dodatne dokaze od svjedoka i vještaka, kao i da sasluša usmene izjave strana. Komisija, takođe, može zatražiti podneske od
amicus curiae.
Ako Komisija utvrdi povredu, onda može u svojoj odluci u meritumu predmeta izdati naredbu u kojoj navodi korake koje tužena strana mora poduzeti kako bi iskoristila raspoložive pravne lijekove. Ovo takođe može podrazumijevati naredbu za poništenje ili za izdavanjem novčane naknade. U bilo koji fazi postupka, Komisija može, takođe, izdati privremene mjere ili pak pomoći u iznalaženju mirnog rješenja spora po osnovu principa poštivanja ljudskih prava.
Za razliku od Doma za ljudska prava, Poslovnik Komisije ne predviđa preispitivanje odluka Komisije.
Kako se sprovode odluke Komisije?
Odluke Komisije, kao i Doma ranije, su konačne i obavezujuće, a tužene strane su obavezne da ih sprovedu u cjelosti. Odluke komisije u meritumu se dostavljaju Organizaciji za sigurnosti i saradnju u Evropi (OSCE) i Uredu visokog predstavnika (OHR) zbog nadgledanja njihovog poštivanja.
U skladu sa pravilom broj 62. Pravila procedure Komisije Odluke Komisije konačne su i obavezne i dužno ih je poštovati svako fizičko i pravno lice. Svi organi vlasti tuženih strana u smislu Sporazuma, dužni su, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih ustavom i zakonom, provoditi odluke Komisije. U datim rokovima, tužena strana, koja je obavezna da izvrši odluku Komisije, dužna je dostaviti obavijest o preduzetim mjerama u cilju izvršenja odluke Komisije, kako je to naznačeno u odluci. U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršenju ili obaviještenju Komisiji o preduzetim mjerama, Komisija donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Komisije nije izvršena. Ovo rješenje dostavlja se nadležnom tužiocu i nadležnom agentu tužene strane. Neizvršenje odluka Komisije, u skladu sa članom 239. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo.
|
