 Šta je Dom za ljudska prava?
Dom za ljudska prava je sudsko tijelo uspostavljeno po
Aneksu 6 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum).
Šta
je mandat Doma za ljudska prava?
Dom ima mandat da razmatra navodna i očigledna kršenja ljudskih
prava kako je to predviđeno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima,
i navodnu i očiglednu diskriminaciju u uživanju prava i sloboda predviđenih u Konvenciji i 15 drugih međunarodnih sporazuma
navedenih u Dodatku uz Aneks 6. Posebna prednost se daje navodima o naročito ozbiljnim ili sistematskim kršenjima,
kao i onima koja su zasnovana na navodnoj diskriminaciji po zabranjenim osnovama.
Ko
može podnijeti prijavu Domu?
Dom može samo primati prijave koje se tiču povreda ljudskih prava direktno od svake Strane potisnice Aneksa 6
ili od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe osoba koji tvrde da su žrtva povrede koju je počinila
neka od Strana ili koji nastupaju u ime navodnih žrtava koje su preminule ili nestale.
Šta je nadležnost Doma?
Dom može primati samo prijave koje se tiču stvari koje su u okviru odgovornosti jedne od Strana potpisnica
Aneksa 6 (Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska), i koje su se desile ili
nastavile nakon stupanja na snagu Općeg okvirnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine.
Ko su sudije Doma?
Dom za ljudska prava se sastoji od 14 članova. Četiri je člana imenovala Federacija Bosne i Hercegovine,
a dva Republika Srpska. Ostalih osam je članova imenovao Savjet ministara Vijeća Europe. Predsjednicu je
Doma, gđu Michèle Picard, koja je Francuskinja, imenovao Savjet ministara Vijeća Europe iz reda međunarodnih
članova. Imenovani članovi su svi istaknuti pravnici koji daju svoj doprinos Domu širokim spektrom iskustva
iz različitih sredina uključujući tu sudsku, akademsku oblast, privatnu pravnu praksu, upravu i politiku
te međunarodno i krivično pravo i ljudska prava.
Koji
su kriteriji za prihvatanje ili odbijanje prijave?
Po uslovima iz Aneksa 6, kada primi prijavu Dom mora odlučiti da li je prihvatiti ili odbaci, uzimajući u
obzir nekoliko kriterija navedenih u članku VIII. Ti kriteriji uključuju slijedeće: (a) da li postoje
djelotvorni pravni lijekovi i da li je podnosilac prijave pokazao da ih je iscrpio, i da je prijava Komisiji
podnesena u roku od šest mjeseci od datuma donošenja konačne odluke; (b) da li je prijava u suštini ista
kao stvar koju je Dom već ispitivao; (c) da li je prijava nespojiva sa Sporazumom o ljudskim pravima, potpuno
neosnovana, ili predstavlja zlouporabu prava na žalbu; i (d) da li se prijava tiče stvari koja je trenutno
pred nekim drugim međunarodnim tijelom za ljudska prava ili drugom Komisijom uspostavljenom Općim okvirnim
sporazumom.
Kakve
su procedure Doma?
Procedura
Doma sačinjena je po ugledu na Europski sud za ljudska prava. Osim ako Dom na samom početku ne
odluči da je prijava neprihvatljiva ili da ju treba brisati, traže se pismena zapažanja od podnosioca
prijave i od tužene Strane nakon čega Dom razmatra predmet i donosi odluke. Pored pismenog postupka, Dom
može odlučiti da zakaže javnu raspravu kako bi strane iznijele usmene argumente, a svjedoci i vještaci
predočili dokaze. Dom takođe može zatražiti pismene ili usmene podneske amicus curriae. Ukoliko Dom
ustanovi povredu može, u svojoj pismenoj odluci o meritumu, izdati naredbu u kojoj naznačava korake koje
tužena Strana mora preduzeti kako bi ispravila kršenje, uključujući naredbe da se sa određenim djelovanjem
prestane ili da se od njega uzdrži ili davanje novčane naknade. U bilo kojoj fazi postupka Dom može narediti
i privremene mjere ili pokušati da omogući prijateljsko rješenje zasnovano na poštivanju ljudskih prava.
Kako
se izvršavaju odluke Doma?
Odluke Doma su konačne i obvezujuće i tužene Strane ih moraju u potpunosti izvršiti. Odluke Doma se
prosljeđuju Organizaciji za sigurnost i suranju u Europi (OSCE) i Uredu Visokog predstavnika radi
nadgledanja njihovog sprovođenja.
Kontaktirajte nas u:
|
