| Republike 
                    Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika 
                    Srpska ("Strane") složile su se kako slijedi:  POGLAVLJE 
                    I: POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA Članak 
                    1Temeljna prava i slobode
 Strane
                  će osigurati svim osobama pod svojom jurisdikcijom najviši 
                    stupanj međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih
                  sloboda, uključujuci prava i slobode utvrdjene u Europskoj konvenciji 
                    za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i u njezinim 
                    Protokolima i u drugim medjunarodnim dokumentima navedenim 
                    u Dodatku ovome Aneksu. Ta prava i slobode uključuju:   
                    (1) Pravo na
                    život.(2) Pravo da ne budu podvrgavane mučenju ili nehumanom ili
                    ponižavajucem postupanju ili kazni.
 (3) Pravo da ne budu držane u ropstvu ili podčinjenosti, 
                      te pravo da ne obavljaju prisilan ili obvezantan rad.
 (4) Pravo na slobodu i sigurnost osobe.
 (5) Pravo na pravično saslušanje u gradjanskim i
                    krivičnim 
                      postupcima i druga prava vezana za krivične postupke.
 (6) Pravo na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje.
 (7) Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.
 (8) Slobodu izražavanja.
 (9) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja.
 (10) Pravo na ženidbu i udaju, te osnivanje obitelji.
 (11) Pravo na imovinu.
 (12) Pravo na obrazovanje.
 (13) Pravo na slobodu kretanja i boravka.
 (14) Uživanje prava i sloboda utvrdjenih u ovome članu ili 
                      u medjunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu Ustava treba 
                      se osigurati bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao 
                      sto je spol, rasa, boja koze, jezik, vjera, političko ili 
                      drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje 
                      za neku nacionalnu manjinu, imovina, rodjenje ili drugi status.
 POGLAVLJE II: KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA
 Dio A: OPĆE ODREDBE
 Članak 
                    2 Osnivanje Komisije
 1. 
                    Da bi si pomogle u poštivanju svojih obveza po ovom Sporazumu, 
                    Strane ovim osnivaju Komisiju za ljudska prava ("Komisija"). 
                    Komisija će se sastojati od dva dijela: Ureda Ombudsmana i 
                    Suda za ljudska prava. 2. 
                    Ured Ombudsmana i Sud za ljudska prava razmatrat će
                  sljedeće:(a) navodne i očigledne povrijede ljudskih prava zajamčenih 
                    u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih 
                    sloboda kao i u njezinim Protokolima, ili
 (b) navodnu ili očiglednu diskriminaciju po bilo kojoj osnovi 
                    - kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko 
                    ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, 
                    vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rodjenje ili 
                    drugi status koji proizilazi iz uživanja bilo kojih prava 
                    ili sloboda utvrdjenih u medjunarodnim sporazumima navedenim 
                    u Dodatku ovome Aneksu - kad se za dotičnu povrijedu tvrdi 
                    ili je očigledno da su je počinile Strane, uključujući bilo 
                    kojeg dužnosnika ili organ Strana, veležupa, općina ili bilo 
                    kojeg pojedinca koji djeluje po ovlaštenju takvog dužnosnika 
                    ili organa.
 3. Strane priznaju pravo svim osobama da Komisiji i drugim 
                    tijelima za ljudska prava podnose žalbe glede navodnih povrijeda 
                    ljudskih prava, u skladu s postupkom navedenim u ovome Aneksu 
                    i s postupkom takvih tijela. Strane neće poduzimati nikakvu 
                    kaznenu radnju uperenu protiv osoba koje namjeravaju podnijeti, 
                    ili su podnijele, takve žalbe.
 Članak 
                    3Objekti, osoblje, izdaci
 1. 
                    Komisija će imati odgovarajuće objekte i stručno osposobljeno 
                    osoblje. Imat ce Izvršnog dužnosnika, kojeg zajednički postavljaju 
                    Ombudsman i Predsjednik Suda, a koji će biti odgovoran za 
                    sva potrebna administrativna rjesenja koja se tiču objekata 
                    i osoblja. Izvršni dužnosnik podliježe direktivi Ombudsmana 
                    i Predsjednika Suda u stvarima koje se tiču njihovog administrativnog 
                    i stručnog uredskog osoblja.2. Plaće i izdatke Komisije i njezinog osoblja zajednički 
                    utvrdjuju Strane, a snosi ih Bosna i Hercegovina. Plaće i izdaci 
                    moraju biti u potpunosti dostatni za provodjenje mandata Komisije.
 3. Komisija će imati svoj stožer u Sarajevu, uključujući i
                  stožer Ureda Ombudsmana i objekte Suda. Ombudsman će imati 
                    najmanje još jedan dodatni ured na teritoriju Federacije i 
                    Republike Srpske i u drugim mjestima bude li on to smatrao 
                    za potrebno. Sud se može sastajati i na drugim mjestima ako 
                    prosudi da potrebe nekog posebnog slučaja to zahtijevaju, 
                    a može se sastati na bilo kojem mjestu koje smatra podesnim 
                    za pregled imovine, dokumenata ili drugih stvari.
 4. Ombudsman i svi članovi Suda neće biti krivično ili gradjanski 
                    odgovorni ni za kakva djela koja budu počinili u okviru svojih
                  dužnosti. Ako Ombudsman ili članovi Suda nisu državljani Bosne 
                    i Hercegovine, njima i njihovim obiteljima trebaju se odobriti 
                    povlastice i imuniteti kakve uživaju diplomatski predstavnici 
                    i njihove obitelji prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim 
                    odnosima.
 5. Uz puno uvažavanje potrebe da sačuva nepristrasnost, Komisija
                  može primati pomoć, bude li smatrala to za potrebno, od bilo 
                    koje vladine, medjunarodne ili nevladine organizacije.
 Dio B: OMBUDSMAN ZA LJUDSKA PRAVA
 Članak 
                    4Ombudsman za ljudska prava
 1. 
                    Strane ovim osnivaju Ured Ombudsmana za ljudska prava ("Ombudsman").2. Ombudsmana će imenovati za neobnovljiv petogodišnji mandat 
                    Predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju 
                    (OESS), nakon dogovora sa Stranama. On će biti samostalno 
                    odgovoran za izbor svog osoblja. Do prijenosa opisanog u clanku 
                    14 dolje, Ombudsman ne moze biti državljanin Bosne i Hercegovine 
                    ili bilo koje susjedne države. Nakon prijenosa ombudsmane
                  će postavljati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
 3. Članovi Ureda Ombudsmana moraju biti osvjedočenih visokih 
                    moralnih kvaliteta i biti stručnjaci za područje medjunarodnih 
                    ljudskih prava.
 4. Ured Ombudsmana bit će neovisna agencija. Ni jedna osoba 
                    ili organ Strana ne može se miješati u njegove funkcije dok 
                    on izvršava svoj mandat.
 Članak 
                    5Nadležnost Ombudsmana
 1.
                  Žalbe o povredama ljudskih prava, koje primi Komisija, po pravilu
                  će se upućivati Uredu Ombudsmana, osim ako podnositelj
                  izričito 
                    ne navede Sud.2. Ombudsman može provoditi istragu - bilo na vlastitu inicijativu 
                    ili kao odgovor na žalbu bilo koje Strane ili osobe, nevladine 
                    organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtva 
                    povrijede od strane bilo koje Strane, ili pak nastupaju u 
                    ime navodnih žrtava koje su umrle ili nestale - o navodnim 
                    ili očiglednim povrijedama ljudskih prava u okviru stavka 
                    2 članka 2. Strane se obvezuju da ni na kakav način neće ometati
                  učinkovito korištenje ovog prava.
 3. Ombudsman će odlučiti koje prijave zahtijevaju istragu 
                    i po kojim prioritetima, dajući poseban prioritet pritužbama 
                    na naročito grube ili sustavne povrijede i onima koje se temelje 
                    na navodnoj diskriminaciji po zabranjenim osnovama.
 4. Po završetku istrage Ombudsman će bez odlaganja objaviti 
                    nalaze i zaključke. Strana za koju se utvrdi da je povrijedila 
                    ljudska prava mora, u navedenom roku, pismeno objasniti kako
                  će udovoljiti zaključcima.
 5. Ako primi pritužbu koja spada u nadležnost Suda za ljudska 
                    prava, Ombudsman je može proslijediti Sudu u bilo kojem trenutku.
 6. Ombudsman može takodjer podnositi posebna izvješća u bilo 
                    koje vrijeme bilo kojem nadležnom državnom organu ili dužnosniku. 
                    Oni koji prime takva izvješća moraju odgovoriti u roku koji 
                    navede Ombudsman, uključujući i posebne odgovore na zaključke 
                    koje dostavi Ombudsman.
 7. Ombudsman će objavljivati izvješće, koje će, u slučaju 
                    da neka osoba ili subjekt ne postupi prema njegovim zaključcima 
                    i preporukama, biti proslijedjeno Visokom predstavniku opisanom 
                    u Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma dok takva služba
                  postoji, 
                    a takodjer će biti dostavljeno i Predsjednistvu dotične Strane 
                    na daljnji postupak. Ombudsman može takodjer pokrenuti postupak 
                    pred Sudom za ljudska prava na temelju takvog Izviješća. Ombudsman
                  može takodjer intervenirati kod bilo kojeg postupka pred Sudom.
 Članak 
                    6Ovlasti
 1. 
                    Ombudsman će imati pristup i moći pregledati sve službene
                  dokumente, uključujući i one povjerljive, kao i sudske i administrativne 
                    spise, a može zahtijevati od bilo koje osobe, uključujući 
                    i državnog dužnosnika, da suradjuje tako što će pružiti relevantne 
                    podatke, dokumente i spise. Ombudsman može prisustvovati
                  saslušanjima 
                    u upravnom postupku kao i sjednicama drugih organa, a može
                  ući i pregledati svako mjesto gdje su zatočene ili rade osobe
                  lišene slobode.2. Ombudsman i osoblje je dužno čuvati tajnost svih dobivenih 
                    povjerljivih podataka, osim kad se oni traže naredbom Suda, 
                    a postupat će sa svim dokumentima i spisima u skladu s primjenljivim 
                    pravilima.
 Dio C: SUD ZA LJUDSKA PRAVA
 Članak 
                    7Sud za ljudska prava
 1. 
                    Sud za ljudska prava sastojat će se od četrnaest članova.2. U roku od 90 dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, 
                    Federacija Bosne i Hercegovine će imenovati četiri člana, 
                    a Republika Srpska će imenovati dva člana. Odbor ministara
                  Vijeća Europe, temeljem rezolucije (93)6, a nakon dogovora 
                    sa Stranama, imenovat će preostale članove, koji ne smiju 
                    biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne 
                    zemlje i odredit će jednog od njih za predsjednika Suda.
 3. Svi članovi Suda moraju imati kvalifikacije koje se traže 
                    za postavljanje na visoku sudsku dužnost ili biti pravnici 
                    priznate stručnosti. Članovi Suda imenuju se na period od 
                    pet godina, a mogu biti ponovno imenovani.
 4. Nakon prijenosa opisanoga u članku 14 dolje, članove će 
                    postavljati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
 Članak 8
 Nadležnost Suda
 1. 
                    Sud će primati, na razmatranje ili rješavanje, žalbe na navodne 
                    ili očigledne povrijede ljudskih prava iz stavka 2 članka 
                    2, preko Ombudsmana u ime tužitelja, ili izravno od bilo koje 
                    Strane ili osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca 
                    koji tvrde da su žrtve povrijede od strane bilo koje Strane, 
                    ili koje nastupaju u ime navodnih žrtava koje su umrle ili 
                    nestale.2. Sud će odlučiti koje žalbe prihvatiti i kojim ih redosljedom
                  rješavati. Pri tome će Sud uzimati u obzir sljedeće
                  kriterije:
 (a) Postoje li učinkoviti pravni lijekovi, kao i to je li 
                    podnositelj dokazao da ih je sve iscrpio i da je žalba podnesena 
                    Komisiji u roku od šest mjeseci nakon donošenja konačne
                  odluke.
 (b) Sud neće razmatrati žalbu koja je u biti ista kao i stvar 
                    koju je Sud već ispitao, ili je već podnesena u nekom drugom 
                    postupku, ili je već predmet medjunarodne istrage ili rješenja.
 (c) Sud će takodjer odbiti svaku žalbu koju bude smatrao nespojivom 
                    s ovim Sporazumom, ili koja je očito neutemeljena, ili predstavlja 
                    zlouporabu prava žalbe.
 (d) Komisija može odbiti ili prekinuti daljnje razmatranje 
                    ako se žalba odnosi na neku stvar koja se trenutno rješava 
                    pred nekim drugim medjunarodnim tijelom za ljudska prava
                  nadležnim 
                    za rješavanje žalbi ili donošenje presuda o slučajevima, ili 
                    pred bilo kojom drugom Komisijom osnovanom temeljem Aneksa
                  Općeg okvirnog sporazuma.
 (e) U načelu Sud će nastojati prihvatiti i dati posebnu prednost
                  pritužbama na posebno teške ili sustavne povrijede i onima 
                    koje se temelje na navodnoj diskriminaciji po zabranjenim osnovama.
 (f) Žalbe koje povlače za sobom zahtjeve za privremenim mjerama 
                    razmatrat će se prioritetno kako bi se utvrdilo (1) trebaju 
                    li biti primljene, te ako trebaju (2) je li opravdan veliki 
                    prioritet za zakazivanje rasprave o zahtjevu za privremenim 
                    mjerama.
 3. Sud u bilo kojem trenutku svog postupka može obustaviti 
                    razmatranje neke žalbe, odbaciti je ili brisati iz razloga 
                    (a) sto podnositelj namjerava odustati od žalbe; (b) što je 
                    stvar već riješena; ili (c ) što iz bilo kojeg drugog razloga, 
                    koji utvrdi Sud, nije više opravdano nastaviti s razmatranjem
                  žalbe; pod uvjetom da je takav rezultat u skladu s ciljem poštivanja ljudskih prava.
 Članak 
                    9Miroljubivo rješavanje
 1. 
                    Na početku procesa ili u bilo kojem trenutku tijekom postupka, 
                    Sud može pokušati ishoditi miroljubivo rješenje predmeta na 
                    temelju poštivanja prava i sloboda navedenih u ovom Sporazumu. 2. 
                    Ako Sud uspije ishoditi takvo rješenje, on će objaviti
                  izvješće i proslijediti ga Visokom predstavniku opisanom u Aneksu 10
                  Općeg okvirnog sporazuma dok takva funkcija postoji, OESS-u 
                    i Glavnom tajniku Vijeća Europe. Takvo izvješće će
                  obuhvaćati 
                    kratko iznošenje činjenica i postignuto rješenje.
                  Medjutim, izvješće o rješenju u datom slučaju može biti povjerljivo 
                    u cjelini ili djelomično, ako to bude potrebno radi zaštite 
                    ljudskih prava ili ako se tako dogovore Sud i zainteresirane 
                    stranke. Članak 
                    10Postupak pred Sudom
 1. 
                    Sud će utvrditi pravičnu i učinkovitu proceduru za rješavanje
                  žalbi. Takva procedura mora predvidjeti mogućnost odgovarajućih 
                    pismenih podnesaka i, po odluci Suda, saslušanje radi usmene 
                    rasprave ili podnošenja dokaza. Sud će imati ovlast da naredi 
                    privremene mjere, da imenuje vještake i da prisili na privodjenje 
                    svjedoka i davanje dokaza.2. Sud će normalno zasjedati u vijećima od po sedam članova; 
                    dva člana iz Federacije, jedan iz Republike Srpske i četiri
                  člana koji nisu gradjani Bosne i Hercegovine ili neke susjedne
                  države. Kad o nekoj žalbi odlučuje vijeće, Sud u punom sastavu
                  može odlučivati, na prijedlog jedne od stranaka u postupku 
                    ili Ombudsmana, da se odluka preispita; to preispitivanje može
                  uključivati i uzimanje dodatnih dokaza ako Sud tako odluči.
                  Riječ "Sud" u ovome Aneksu može se u odgovarajućem
                  slučaju odnositi i na vijeća, s tim da ovlast za donošenje
                  općih pravila, propisa i procedure ima samo Sud kao cjelina.
 3. Osim u izuzetnim okolnostima u skladu s pravilima, saslušanja 
                    u Sudu bit će javna.
 4. Podnositelje žalbi mogu u postupku zastupati odvjetnici 
                    ili drugi predstavnici po njihovu izboru, ali moraju takodjer 
                    biti i osobno nazočni osim ako ih Sud na ispriča zbog neke
                  poteškoće, nemogućnosti ili nekog drugog opravdanog razloga.
 5. Strane se obvezuju da će pružiti sve relevantne
                  informacije 
                    Sudu i da će s njima u potpunosti suradjivati.
 Članak 11
 Odluke
 1. 
                    Po zaključenju postupka, Sud će odmah objaviti odluku koja
                  će konstatirati:(a) ukazuju li utvrdjene činjenice na povrijedu obveza od strane
                  dotične Strane i ukoliko je tako,
 (b) koje će korake ta Strana poduzeti da bi ispravila tu povredu,
                  ukljucujući i naredbe da se prestane i odustane, novčanu naknadu
                  (uključujući novčane i nenovčane štete) i privremene mjere,
 2. Sud svoje odluke donosi većinom glasova svojih članova. 
                    U slučaju neriješenog ishoda glasovanja o nekoj odluci, Predsjednik 
                    Suda ima odlučujući glas.
 3. Pod uvjetom da je izvršeno preispitivanje predvidjeno u 
                    stavku 2 članka 10, odluke Suda su konačne i obvezujuće.
 4. Svaki će član imati pravo dati izdvojeno mišljenje o svakom
                  slučaju.
 5. Sud će obrazložiti svoje odluke. Njegove će odluke biti 
                    objavljene i dostavljene zainteresiranim stranama, Visokom 
                    predstavniku navedenom u Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma 
                    sve dok takva funkcija postoji, Glavnom tajniku Vijeća Europe 
                    i OESS.
 6. Strane će u potpunosti provoditi odluke Suda.
 Članak 
                    12Pravila i propisi
 Sud
                  će donijeti pravila i propise u skladu s ovim Sporazumom, 
                    potrebne za obavljanje njegovih funkcija, uključujući i odredbe 
                    o preliminarnim saslušanjima, ubrzanim odlukama o privremenim 
                    mjerama, odlukama vijeća Suda i preispitivanju odluka donesenih 
                    od strane tih vijeća. POGLAVLJE III: OPĆE ODREDBE
 Članak 
                    13Organizacije koje se bave ljudskim pravima
 1. 
                    Strane će promicati i poticati aktivnosti nevladinih i medjunarodnih 
                    organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava.2. Strane se pridružuju pozivu Visokoj komisiji UN-a za ljudska 
                    prava, OESS-u, Visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i drugim
                  medjudržavnim i regionalnim misijama ili organizacijama za 
                    ljudska prava da pomno prate stanje ljudskih prava u Bosni 
                    i Hercegovini izmedju ostalog i putom otvaranja lokalnih ureda 
                    i postavljanja promatrača, izviješća ili drugih relevantnih 
                    osoba na stalnoj osnovi ili od misije i da im osiguraju pune 
                    i djelotvorne olakšice, pomoć i pristup.
 3. Strane će omogućiti pun i djelotvoran pristup nevladinim 
                    organizacijama radi istraživanja i nadgledanja stanja ljudskih 
                    prava u Bosni i Hercegovini, i neće ih spriječavati ili ometati 
                    u vršenju njihovih funkcija.
 4. Sve nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini suradjivat će 
                    i osigurati neograničen pristup organizacijama osnovanim ovim 
                    Aneksom Općeg okvirnog sporazuma; svim medjunarodnim mehanizmima 
                    za nadgledanje ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; 
                    nadzornim tijelima uspostavljenim bilo kojim medjunarodnim 
                    instrumentom navedenim u Dodatku ovome Aneksu, Medjunarodnom 
                    sudu za bivšu Jugoslaviju; i bilo kojoj drugoj organizaciji
                  ovlaštenoj od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 
                    s mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnog prava.
 Članak 14
 Prijenos
 Pet 
                    godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Vlada Bosne 
                    i Hercegovine preuzet će odgovornost za nastavak rada Komisije 
                    osnovane u Poglavlju II ovog Aneksa, osim ako se Strane
                  drugačije 
                    ne dogovore. U ovome drugom slučaju, Komisija će nastaviti 
                    raditi kako je gore predvidjeno. Članak 
                    15Obavijesti
 Strane
                  će djelotvorno obznaniti odredbe ovog Sporazuma širom Bosne 
                    i Hercegovine. Članak 
                    16Stupanje na snagu
 Ovaj 
                    Sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja. DODATAK SPORAZUM 
                    O LJUDSKIM PRAVIMA Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 
                    1948.
 Ženevske 
                    konvencije I-IV o zaštiti žrtava rata iz 1949. i Ženevski 
                    protokoli I-II uz Konvencije iz 1977. Evropska 
                    konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i 
                    Protokoli uz Konvenciju iz 1950. Konvencija 
                    o statusu izbeglica iz 1951. i Protokol uz Konvenciju iz 1966. Konvencija 
                    o državljanstvu udatih žena iz 1957. Konvencija 
                    o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. Medjunarodna 
                    konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije iz 
                    1965. Medjunarodni 
                    pakt o gradjanskim i političkim pravima iz 1966. i Dodatni 
                    protokoli uz Pakt iz 1966. i 1989. Pakt 
                    o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. Konvencija 
                    o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979. Konvencija 
                    protiv mučenja i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih 
                    postupaka ili kažnjavanja iz 1984. Evropska 
                    konvencija o sprečavanju mučenja i nehumanih ili ponižavajućih 
                    postupaka ili kažnjavanja iz 1987. Konvencija 
                    o pravima djeteta iz 1989. Konvencija 
                    o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih 
                    porodica iz 1990. Evropska 
                    povelja o regionalnim jezicima ili jezicima manjina iz 1992. Okvirna 
                    konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994. |