Aneks 6 općeg okvirnog
mirovnog sporazuma
Članovi Doma
za ljudska prava
Datumi
zasjedanja Doma
Pravila procedure
Doma za ljudska prava
Mjesečni statistički pregledi
Statistički grafikoni
Saopštenja za štampu
Godišnji izvještaj
Pretražite odluke Doma

  Aneksi
                 
 

u predmetu

ESFAK PLETILIĆ i 19 DRUGIH protiv REPUBLIKE SRPSKE
(Predmeti br. CH/98/659 i drugi)

ČINJENIČNO STANJE

U toku rata, podnosioci prijava su bili prisiljeni da napuste svoju imovinu, koja se nalazila na području Gradiške u Republici Srpskoj. Izbjeglice i raseljena lica srpskog porijekla koriste ili su koristila ovu imovinu. Ovi predmeti se tiču njihovih pokušaja da povrate posjed svoje imovine. Podnosioci prijava su preduzeli sve ili neke od sljedećih koraka da bi to ostvarili: obratili su se Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica u skladu sa odgovarajućim zakonima i pokrenuli sudske postupke pred Osnovnim sudom u Gradišci. Neki od podnosilaca prijava su uspjeli da povrate posjed ili dio svoje imovine, ali većina ih to nije uradila.

NALAZI DOMA

Član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima

Dom je smatrao da je odbacivanje predmeta podnosilaca prijava od strane Osnovnog suda kršenje njihovog prava na pravično suđenje u određivanju njihovih građanskih prava i obaveza garanotvanih članom 6 Konvencije. Ovo važi za sve podnosioce prijava, čak iako oni nisu pokrenuli takve postupke jer je Osnovni sud odbacio sve takve predmete.

Član 8 Konvencije i član 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju

Dom je smatrao da je propust vlasti Republike Srpske da razmatra prijave podnosilaca prijava za povrat u posjed njihove imovine i da im dozvole povrat u posjed te imovine, kršenje njihovih prava na poštivanje doma zagarantovanih članom 8 Konvencije, a takođe i njihovog prava na mirno uživanje svoga posjeda kako je to garantovano članom 1 Protokola br. 1 Konvencije.

Diskriminacija

Dom je smatrao da su podnosioci prijava bili diskriminisani u uživanju gore navedenih prava. Ovo zbog toga što je Zakon o korištenju napuštene imovine, po kojem su podnosioci prijava tražili povrat u posjed svoje imovine, služio samo da spriječi lica bošnjačkog porijekla da povrate posjed njihove imovine, jer se na prvom mjestu samo od Bošnjaka zahtijevalo da napuste svoju imovinu. Kao rezultat, učinak primjene ovog Zakona je bio diskriminatorski. Iako je Republika Srpska usvojila Zakon o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine da bi ispravila povrede nastale prethodnim zakonom, još nije bilo moguće da se kaže da li je novi zakon imao ovakav učinak u praksi.

PRAVNI LIJEKOVI

Dom je naredio Republici Srpskoj da podnosiocima prijava, koji još nisu stupili u posjed svoje imovine, omogući da to urade. On je takođe naredio Republici Srpskoj da plati naknadu za moralnu patnju i stanarinu koju su podnosioci prijava bili primorani da plate dok su čekali da povrate posjed svoje imovine. Ova naknada u pojedinačnim predmetima iznosi od 1,200 KM do 6,400 KM.

Gosp. Vitomir Popović je priložio Mišljenje o neslaganju sa odlukom.

ZAHTJEV ZA PREISPITIVANJE

Tužena Strana je zatražila od plenarnog Doma da izvrši preispitivanje odluke koju je usvojilo jedno od Vijeća. Dana 5. novembra 1999. plenarni Dom je odbacio zahtjev za preispitivanje.