III. MANDAT I NADLEŽNOST DOMA

Mandat Doma za Ijudska prava formulisan je u članu II Aneksa 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dom ima mandat da razmatra navodna i očigledna kršenja Ijudskih prava kako je to predviđeno Evropskom konvencijom za zaštitu Ijudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima, te navodnu i očiglednu diskriminaciju u uživanju prava i sloboda predviđenih u Konvenciji i 15 drugih međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku uz Aneks 6. Dom može primati samo one prijave koje se tiču stvari koje su u okviru odgovornosti jedne od Strana potpisnica Aneksa 6 (Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska), i koje su se desile ili nastavile nakon što je Dejtonski mirovni sporazum stupio na snagu (14. decembra 1995. godine). Posebna prednost daje se navodima o naročito ozbiljnim ili sistematskim kršenjima, kao i onima koja su zasnovana na navodnoj diskriminaciji po zabranjenim osnovama.

Dom može primati prijave u vezi takvih kršenja Ijudskih prava direktno od svake od Strana potpisnica Aneksa 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca koji tvrde da su žrtva kršenja Ijudskih prava koje je počinila neka od Strana, ili koji djeluju u ime navodnih žrtava koje su preminule ili nestale.

Prema uvjetima iz Aneksa 6, kada primi prijavu, Dom mora odlučiti da li da je prihvati ili odbaci, uzimajući u obzir nekoliko kriterija navedenih u članu VIII. Ovi kriteriji uključuju: a) da li postoje djelotvorni pravni lijekovi i da li je podnosilac prijave dokazao da ih je iscrpio, i da je prijava podnesena Komisiji [Domu ili Ombudsmanu za BiH] u roku od šest mjeseci od datuma donošenja konačne odluke; b) da li je prijava u suštini ista kao stvar koju je Dom već ispitao; c) da li je prijava nespojiva sa Sporazumom o Ijudskim pravima, očigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na žalbu; i d) da li se prijava tiče stvari koja je trenutno pred nekim drugim međunarodnim tijelom za Ijudska prava ili drugom Komisijom uspostavljenom Aneksima uz Dejtonski mirovni sporazum.

Procedura Doma sačinjena je po ugledu na Evropski sud za Ijudska prava. Ako Dom na samom početku ne odluči da je prijava neprihvatljiva ili da je treba brisati, traže se pismena zapažanja od podnosioca prijave i od tužene Strane, nakon čega Dom razmatra predmet i donosi odluku. Pored pismenog postupka, Dom može odlučiti da zakaže javnu raspravu kako bi strane iznijele usmene argumente, a svjedoci i vještaci predočili dokaze. Dom takođe može zatražiti pismene ili usmene podneske amicus curriae. Ukoliko Dom ustanovi povredu, on u svojoj odluci o meritumu izdaje naredbu ili naredbe naznačavajući mjere koje tužena Strana odnosno tužene Strane moraju poduzeti kako bi ispravile kršenje, uključujući naredbe da se sa određenim djelovanjem prestane ili da se od njega uzdrži ili davanje novčane naknade. U bilo kojoj fazi postupka Dom može narediti i privremene mjere ili pokušati da omogući prijateljsko rješenje zasnovano na poštivanju Ijudskih prava.

Odluke Doma su konačne i obavezujuće i tužene Strane ih moraju u potpunosti izvršiti. Odluke Doma o meritumu prosljeđuju se Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Uredu Visokog predstavnika (OHR) radi nadgledanja njihovog sprovođenja.