VII SURADNJA SA DRUGIM INSTITUCIJAMA

- Ured Visokog predstavnika (OHR)

OHR je još 1997. godine, u okviru svoga Odjela za ljudska prava i vladavinu zakona ustanovio poziciju Koordinatora za institucije koje se bave ljudskim pravima. Ovo je u velikoj mjeri doprinijelo odnosima suradnje između Doma i OHR-a. Ta suradnja se proširila i na takva pitanja kao što su osiguranje finansiranja Doma, vođenje računa o tome da domaći organi vlasti ispoštuju odluke Doma, kao i unapređivanje odnosa između Doma i zastupnika tuženih Strana. OHR je tokom 2001. godine, posebno u pogledu implemenacije odluka Doma, nastavio igrati aktivnu ulogu, intervenišući kod domaćih organa vlasti kadgod je to bilo potrebno, ulažući napore da osigura njihovo izvršavanje. Krajem 2000. godine OHR je uspješno osigurao pristanak sve tri Strane potpisnice Aneksa 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma da se produži mandat Doma za ljudska prava za još tri godine, do 31. decembra 2003. godine.

- Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE)

Tokom cijele ove godine OSCE je kao institucija nastavio pružati aktivnu podršku Domu. Koordinirani putem Odjela za ljudska prava misije u Sarajevu, službenici OSCE-a na terenu su nastavili sa aktivnom ulogom u prenošenju informacija o Domu i distibuiranjem njegovih odluka širom zemlje, obezbjeđivali su Domu informacije o specifičnim predmetima i upućivali potencijalne podnosioce prijava u Dom. Kada se narede privremene mjere, službenici na terenu, ponekad odmah po primanju obavijesti, kretali su u nadgledanje odgovarajućih lokalnih organa vlasti da vide da li se one poštuju. Tokom 2001. godine OSCE je u nekoliko slučajeva preduzeo i inicijativu da izvrši pritisak na domaće organe vlasti da ispoštuju odluke Doma. Redovni sastanci između osoblja Doma i stručnjaka za imovinska pitanja iz OSCE-a doveli su do razmjene pogleda o kompleksnim pravnim pitanjima.

- Komisija za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba (Komisija Aneksa 7)

Osoblje Doma i Komisije Aneksa 7 redovito se sastaje da bi raspravljalo o pitanjima - kako pravnim tako i proceduralnim - od zajedničkog interesa. Dom takođe, u vezi sa svojim predmetima, redovito traži od Komisije Aneksa 7 podatke u vezi sa izdavanjem odluka Komisije Aneksa 7, te o stvarnom vraćanju u posjed. Dom je u aprilu 2002. godine sa Komisijom Aneksa 7 zaključio Memorandum o razumijevanju kojim se osigurava razmjena informacija o predmetima koji uključuju vraćanje u posjed povratnika. Ovaj proces omogućava identifikaciju predmeta koji su riješeni.

- Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNMIBH)

Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, posebno Međunarodne policijske snage UN-a (IPTF), bile su aktivno angažovane u nastojanjima da se osigura da Republika Srpska ispoštuje prvu odluku koju je Dom ikad donio - Matanović protiv Republike Srpske - a takođe i kasniju odluku - Avdo i Esma Palić protiv Republike Srpske - uručenu u januaru 2001. godine. U odluci Matanović Dom je naredio Republici Srpskoj da poduzme istragu o nestanku svećenika i njegovih roditelja u septembru 1995. godine. Predočeni dokazi u ovom predmetu ukazivali su na to da su oni u pritvoru organa vlasti Republike Srpske nakon što je Dejtonski mirovni sporazum stupio na snagu. U predmetu Palić Dom je naredio Republici Srpskoj da poduzme istragu o nestanku vojnog komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine dok je pregovarao o evakuaciji civilnog stanovništva iz Žepačke enklave u julu 1995. godine. Kao i u predmetu Matanović dokazi su ukazivali na to da je on u pritvoru organa vlasti Republike Srpske nakon što je Dejtonski mirovni sporazum stupio na snagu. Dom je naredio Republici Srpskoj da gđi Palić isplati kompenzaciju, što su oni i učinili nakon što je OHR izvršio snažan pritisak na odgovorne organe vlasti da to učine. Nažalost, vlade koje su se smjenjivale u Republici Srpskoj nisu bile voljne da poduzmu temeljitu istragu ni u jednom od ova dva predmeta, tako da odluke ostaju u većem dijelu i dalje neizvršene. Zahvaljujući uglavnom istrajnosti IPTF-a i uprkos tome što je prošlo dosta vremena i što je bilo i drugih prepreka, tijela Matanovića su otkrivena u septembru 2001. godine u jednom bunaru i konačno sahranjena na groblju. IPTF je ranije, u maju 2001. godine, zabranio vršenje poziva trojici policajca iz Prijedora radi njihove umiješanosti u predmet Matanović. Vlasti Republike Srpske još nisu poduzele korake da se otvori istraga u predmetu Palić.

- Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Dom i Ustavni sud surađuju i razmjenjuju informacije u odnosu na predmete koje svaka od tih institucija razmatra da bi se osiguralo da se isti predmeti ne nađu pred oba suda. Osoblje Doma i Ustavnog suda se takođe susreće redovito kako bi raspravljali o drugim pravnim i proceduralnim pitanjima od zajedničkog interesa.

- Ombudsman za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu

Od 3. januara 2001. godine, Ombudsman za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu pridržava se Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine koji je nametnuo Visoki predstavnik. Dom je pokrenuo pitanje da li će ovaj novi Zakon imati implikacije na odnos između dvije institucije, Doma i BiH Ombudsmana, kao i da ta moguća promjena nije u dovoljnoj mjeri razmotrena prije nego što je taj zakon nametnut. Ranije je mandat obje institucije proisticao iz Aneksa 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a zajedno su sačinjavale Komisiju za ljudska prava. Pravila procedure koja su određivala odnos između ove dvije institucije sadražana su u Aneksu 6, te se postavilo pitanje da li su ova pravila jos uvijek vazeća. Iako puni efekat ovog novog Zakona na međuodnose između dvije institucije tek treba u potpunosti procijeniti, neke promjene procedure su već uslijedile. Na primjer, Ombudsman za BiH više ne prosljeđuje predmete Domu, niti učestvuje u postupku Doma kako je predviđeno Aneksom 6. Da li je ovo posljedica novog Zakona ili interne politike Ombudsmana, ostaje da se vidi. Takođe nije jasno da li se pravilo šestomjesečnog roka - kojim je reguliran rok u okviru kojeg podnosioci prijava moraju podnijeti prijavu bilo Domu, bilo Ombudsmanu na koje se kolektivno upućuje kao na Komisiju za ljudska prava - sada odnosi samo na Dom. Nesigurnost u pogledu toga koje proceduralne odredbe još važe veoma je zbunjujuća za podnosioce prijava, a pojavljuje se i prostor za nova tumačenja. Što se tiče profesionalnog nivoa, odnosi ove dvije institucije se i dalje odvijaju u duhu saradnje.

- Vijeće Evrope

Dom svakih 6 mjeseci objavljuje zbirke koje sadrže puni tekst njegovih odluka o prihvatljivosti i meritumu, kao i izbor odluka o prihvatljivosti na engleskom i na domaćim jezicima. Ovi svesci sa odlukama se uz pomoć Vijeća Evrope distribuiraju širom Bosne i Hercegovine sucima, advokatima i tužiocima, međunarodnim organizacijama, domaćim ministarstvima, ambasadama, međunarodnim i domaćim nevladinim organizacijama i drugim zainteresiranim institucijama. Na taj način pravna praksa Doma vrši edukativnu ulogu u pogledu primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima i drugih međunarodnih instrumenata, kao i razvitku vladavine prava u Bosni i Hercegovini.