Predmet
br.: CH/99/1961
Podnosilac prijave: Azra ZORNIC
Tuzena Strana: Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne
i Hercegovine i Republika Srpska
Datum urucenja: 8. februar 2001. godine
ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU
Cinjenicno
stanje
Predmet se tice
pokusaja podnosioca prijave, drzavljanke Bosne i Hercegovine,
da stupi u posjed stana koji se nalazi na Dobrinji, Sarajevo.
Ona je nosilac stanarskog prava na stanu i koristila ga je
sa svojom porodicom sve do 1992. godine, kada je bila prisiljena
da ga napusti zbog neprijateljstava. Podnosilac prijave je
tvrdila da je podrucje na kojem se stan nalazi, de jure, prema
Dejtonskom mirovnom sporazumu, dio Federacije Bosne i Hercegovine.
Medjutim, ono je, de facto, bilo pod kontrolom Republike Srpske.
Predmetno podrucje, duz medjuentitetske linije razgranicenja,
bilo je predmet spora izmedju Federacije i Republike Srpske.
Podnosilac prijave je tvrdila da zbog ovakve situacije ona
nije mogla da stupi u posjed svog stana. Pokrenula je upravni
postupak kod relevantnih organa Federacije i Republike Srpske.
Podnosilac prijave trenutno koristi drugi stan u Federaciji,
a prijeratni korisnik, koji ima stanarsko pravo nad tim stanom,
pokrenuo je postupak za stupanje u posjed istog.
Prihvatljivost
Prvo, zapazajuci
da Drzava nije imala primjedbu na prihvatljivost prijave protiv
nje po bilo kojoj osnovi, Dom je prijavu proglasio prihvatljivom
protiv Drzave. Drugo, Dom je ustanovio da je, bez obzira da
li je podrucje na kojem se nalazi stan podnosioca prijave
na strani medjuentiteske linije razgranicenja Republike Srpske,
odgovornost Republike Srpske ukljucena jer ona sprovodi stvarnu
kontrolu nad ovim podrucjem. Nalazeci da se pravni lijekovi,
dostupni podnosiocu prijave u Republici Srpskoj, nisu pokazali
djelotvornim u ovom predmetu, Dom je prijavu proglasio prihvatljivom
i protiv Republike Srpske. Trece, zapazajuci da je Federacija
zahtijevala od Doma da predmet proglasi prihvatljivim protiv
sve tri tuzene Strane, Dom je predmet proglasio prihvatljivim
i protiv Federacije.
Meritum
Clan 8 Konvencije
Prvo, zapazajuci
da ogranicen i jasno odredjen okvir odgovornosti Bosne i Hercegovine
predvidjen sadasnjim Ustavom ne ukljucuje pitanja postavljena
u prijavi, Dom je smatrao da Drzavu ne bi trebalo drzati odgovornom
za bilo koje krsenje prava podnosioca prijave prema clanu
8 Konvencije.
Drugo, Dom je
zakljucio da podnosilac prijave nije mogla da stupi u posjed
svog stana zbog propusta organa Republike Srpske da djelotvornije
rjesavaju njen predmet, koji je ona pokrenula pred tim organima
i stoga je Republika Srpska odgovorna za uplitanje u prava
podnosioca prijave na postivanje njenog doma. S obzirom da
Zakon o prestanku primjene Zakona o napustenoj imovini zahtijeva
da relevantni organ donese odluku po zahtjevu podnosioca prijave
u roku od 30 dana od primitka istog, a organi su donijeli
odluku po zahtjevu podnosioca prijave poslije vise od godinu
dana, to postupci organa Republike Srpske nisu bili "u
skladu sa zakonom". Dakle, postojala je povreda prava
podnosioca prijave od strane Republike Srpske na postivanje
njenog doma zagarantovanog clanom 8.
Trece, Dom je
zapazio da obaveza Federacije da obezbijedi podnosiocu prijave
postivanje njenog doma zahtijeva od Federacije ne samo da
uspostavi rezim zakonodavstva koji ce omoguciti osobama koje
su izgubile posjed svojih domova da se vrate u posjed istih,
vec i da osigura postupanje u skladu sa tim rezimom u pojedinacnim
slucajevima. Dom je dalje zapazio da Federacija nije tako
uradila jer je postupak podnosioca prijave jos uvijek bio
u toku, uprkos tome sto su zakonski rokovi za donosenje odluke
istekli. Prema tome, Dom je smatrao da je Federacija propustila
da ispostuje pozitivne obaveze koje su joj nametnute clanom
8, pa je time prekrsila prava podnosioca prijave po toj odredbi.
Clan 1 Protokola
br. 1 uz Konvenciju
Iz istih razloga
koji su dati u kontekstu ispitivanja ovog predmeta prema clanu
8, Dom je nasao da se Drzava ne moze smatrati odgovornom za
bilo koju povredu prava podnosioca prijave prema clanu 1 Protokola
br. 1, ali da su i Federacija i Republika Srpska povrijedile
pravo podnosioca prijave na mirno uzivanje posjeda zagarantovano
clanom 1 Protokola br. 1.
Pravni lijekovi
Dom je naredio
Republici Srpskoj da hitno poduzme sve neophodne korake kako
bi omogucila podnosiocu prijave da stupi u posjed stana i
da plati podnosiocu prijave 2000 KM na ime kompenzacije za
pretrpljenu moralnu patnju. Dom je naredio Federaciji da plati
1000 KM na ime kompenzacije za moralnu patnju.
Izdvojena
misljenja o slaganju/neslaganju
Gosp. Manfred
Nowak, kojem su se pridruzili gosp. Dietrich Rauschning i
gosp. Hasan Balic, u svom izdvojenom misljenju koje je prilozio,
ustvrdio je da je Dom trebao da obradi pitanje lokacije medjuentitetske
linije razgranicenja. Njegov je argument da je de facto okupacija
dijelova teritorije Federacije od strane Republike Srpske
bila povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja je lisila
podnosioca prijave njenog prava da nadlezne vlasti, tj. vlasti
Federacije, odluce po njenom zahtjevu za povrat stana u posjed
i da joj omoguce povrat u isti. Prema tome, Republika Srpska
snosi glavnu odgovornost za povrede prava podnosioca prijave.
Najvaznije, gosp. Nowak je nasao da je neprihvatljivo da nijedna
od tri Strane nije poduzela efikasne korake da se ovaj spor
oko teritorije rijesi. Ova pasivnost je dovela do situacije
da je podnosilac prijave bila lisena svoga prava na djelotvoran
pravni lijek, pa su, prema tome, sve tuzene Strane prekrsile
prava podnosioca prijave na djelotvoran pravni lijek po clanu
13.
U svom izdvojenom
misljenju o neslaganju gosp. Viktor Masenko-Mavi je ustvrdio
da su pitanja na koja se podnosilac prijave zali jasno u okviru
odgovornosti Drzave i da je Drzavu trebalo smatrati odgovornom
za povrede prava podnosioca prijave. S druge strane, gosp.
Masenko-Mavi uvjerava da Dom nije trebao zakljuciti da je
Federacija odgovorna jer nije poduzela nikakvu radnju kojom
se ukazuje na povredu prava podnosioca prijave i nije imala
nadleznost za povrat podnosioca prijave u stan koji se nalazi
na podrucju koje je kontrolisala Republika Srpska.
Gosp. Mato Tadic
i gosp. Zelimir Juka su se pridruzili izvojenom misljenju
gosp. Masenka-Mavija o neslaganju u dijelu koji se tice odgovornosti
Drzave.
Odluka od 9.
januara 2001. godine
Odluka urucena 8. febrauara 2001. godine
|