III MANDAT I NADLEŽNOST DOMA

Mandat Doma za ljudska prava je formulisan u članu II Aneksa 6 Općeg okvirnog sporazuma. Dom ima mandat da razmatra navodna i očigledna kršenja ljudskih prava kako je to predviđeno Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima, i navodnu i očiglednu diskriminaciju u uživanju prava i sloboda predviđenih u Konvenciji i 15 drugih međunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku uz Aneks 6. Dom može samo primati prijave koje se tiču stvari koje su u odkivu odgovornosti jedne od Strana potpisnica Aneksa 6 (Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska), i koje su se desile ili nastavile nakon stupanja na snagu Općeg okvirnog sporazuma (14. decembra 1995. godine). Posebna prednost se daje navodima o naročito ozbiljnim ili sistematskim kršenjima, kao i onima koja su zasnovana na navodnoj diskriminaciji po zabranjenim osnovama.

Dom može primati prijave u vezi takvih kršenja ljudskih prava dirketno od svake od Strana potpisnica Aneksa 6 Općeg okvirnog sporazuma ili od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca koji tvrde da su žrtve kršenja ljudskih prava, koje je počinila neka od Strana, ili koji djeluju u ime navodnih žrtava koje su preminule ili nestale. Dom takođe može primati prijave koje u ime podnosioca prijave proslijedi Ombudsman za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu.

Po uslovima iz Aneksa 6, kada primi prijavu Dom mora odlučiti da li da je prihvati ili odbaci, uzimajući u obzir nekoliko kriterija navedenih u članu VIII Aneksa 6, uključujući: 1) da li postoje djelotvorni pravni lijekovi i da li je podnosilac prijave pokazao a) da ih je iscrpio, i b) da je prijava podnesena Komisiji u roku od šest mjeseci od datuma donošenja konačne odluke; 2) da li je prijava u suštini ista kao stvar koju je Dom već ispitivao; 3) da li je prijava nespojiva sa Sporazumom o ljudskim pravima, potpuno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na žalbu; i 4) da li se prijava tiče stvari koja je trenutno pred nekim drugim međunarodnim tijelom za ljudska prava ili drugom Komisijom uspostavljenom Općim okvirnim sporazumom.

Procedura Doma sačinjena je po ugledu na Evropski sud za ljudska prava. Osim ako Dom na samom početku ne odluči da je prijava neprihvatljiva ili da ju treba brisati, traže se pismena zapažanja od podnosioca prijave i od tužene Strane nakon čega Dom razmatra predmet i donosi odluke. Pored pismenog postupka, Dom može odlučiti da zakaže javnu raspravu kako bi strane iznijele usmene argumente, a svjedoci i vještaci predočili dokaze. Dom takođe može zatražiti pismene ili usmene podneske amicus curriae. Ukoliko Dom ustanovi povredu, izdaje naredbu u kojoj naznačava korake koje tužena Strana mora preduzeti kako bi ispravila kršenje, uključujući naredbe da se sa određenim djelovanjem prestane ili da se od njega uzdrži ili davanje novčane naknade. U bilo kojoj fazi postupka Dom može narediti i privremene mjere ili pokušati da omogući prijateljsko rješenje zasnovano na poštivanju ljudskih prava. Odluke Doma su konačne i obavezujuće i tužene Strane ih moraju u potpunosti izvršiti. Odluke Doma se prosljeđuju Uredu Visokog predstavnika radi nadgledanja njihovog sprovođenja.